Depresija
Depresija spada u skupinu poremećaja karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja (unipolarni poremećaj). Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje bolesnika u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tijek, beznadnost i bespomoćnost.

Svi ponekad padnemo nisko i osjećamo se jadno. Stanje je tako često među ljudima da ga neki smatraju ekvivalentom prehlade zbog svoje učestalosti.
Ali za neke osobe, niska razina raspoloženja može biti mnogo ozbiljniji problem. Može paralizirati osobu u svakodnevnim životnim aktivnostima, može im se činiti da nema nikakve nade, nikakvog smisla nastojati dalje u životu.

Koji su simptomi?

Kao i kod mnogih drugih mentalnih poremećaja postoje brojni simptomi; ali ipak je vrlo rijetko da se svi mogući simptomi pojave kod jedne osobe. Kao što bi i očekivali, simptomi depresije uključuju opći osjećaj jada, a uz to postoje slijedeći simptomi:

  • promjene raspoloženja tijekom dana. Često je stanje teže jutrom, a raspoloženje se popravlja kako dan napreduje. Ipak, način promjene raspoloženja može biti potpuno obrnut.
  • manjak koncentracije
  • osjećaj zaboravljivosti
  • negativne misli o budućnosti
  • osjećaj krivice
  • okrivljavanje sebe i niska razina samopouzdanja
  • osjećaj beznađa
  • preokupiranost bolestima
  • gubitak apetita kao rezultat gubitka težine
  • smanjena želja za seksom

Ovo je tek ogoljen prikaz stanja. Ipak, potrebno je upamtiti da depresija nije apsolutno stanje, tj. ne radi se o tome da li ste depresivni ili ne. Postoji postupno pogoršanje od lakših stanja, do pune kliničke slike opisane ranije u tekstu. Čak ni tada, neće se pojaviti svi simptomi. Također je važno pamtiti da je depresija stanje koje se da liječiti, a ako poduzmete prave korake, takvo stanje može se i izbjeći.

Koliko je česta?

Svi ponekad patimo od stanja koja imaju neke odlike depresije. Broj muškaraca kod kojih će se razviti i biti dijagnosticirana depresija tijekom života iznosi 7% do 12% od ukupne muške populacije. Kod žena je taj broj nešto veći i iznosi od 20% do 25%. Postoje mnoge teorije i pokušaji objašnjenja zašto je ta brojka tako značajno viša kod žena. Incidencija post-natalne depresije svakako je jedan od faktora koji doprinosi ovom visokom broju.

Druge teorije uključuju ženin položaj u današnjem društvu, i teškoće na koje nailaze u ostvarivanju svojih životnih ciljeva. Uz to, možda su žene jednostavno iskrenije prema svojim osjećajima nego što je to slučaj kod muškaraca - i stoga je depresiju kod žena lakše otkriti.

Što mogu učiniti da pomognem sam sebi?

Pratite svoje misli i osjećaje. To je početak suočavanja s problemom. To će vam naposljetku omogućiti razvijanje vještine uočavanja epizoda depresije prije nego bude kasno. Korištenje tehnike praćenja misli, može vam omogućiti da odlučite koje vaše misli su odraz pravog stanja oko vas - a koje su misli najvjerojatnije nerealne i stvorene tijekom padanja osnovnog raspoloženja i razvijanja epizode depresije.

Neka neko drugi, kome vjerujete, prati vaše raspoloženje

Nećete uvijek moći uočiti nastupanje depresije. Ali vama najbliži, često će biti u mogućnosti prepoznati rane znakove. Biti sposoban pričati s njima o ovom problemu je vjerojatno najbolja strategija koju možete imati u borbi protiv depresije.
Jako je važno da prođete kroz dogovorene zadaće određivanja i analiziranja problema, čak iako ne osjećate da vam pada razina raspoloženja. Možete biti iznenađeni rezultatima. Vrste zadaća kojih se vi i članovi obitelji ili prijatelj možete pridržavati su: "inventura" misli i osjećaja, prijavljivanja svakog događaja koji može zabrinuti članove familije ili prijatelja.

Kakva pomoć postoji?

Jako je korisno popričati s nekim koji je prošao kroz iste probleme i koji ih je uspješno riješio. Uho koje sluša, često je depresivnim ljudima najbolja pomoć. U našoj zemlji, u većim gradovima, postoje dežurni telefoni koji pružaju psihološku ispomoć.

Kakva profesionalna pomoć postoji?

Prva osoba s kojom valja popričati je vaš obiteljski liječnik. Po potrebi on će vas uputiti na nadležnu psihijatrijsku ustanovu u sklopu opće bolnice ili na privatnu psihijatrijsku kliniku.

Za neke ljude neće biti dovoljna takva terapija. Danas postoje brojni anti-depresivni lijekovi (antidepresivi) koje psihijatri mogu propisati, i koji se mogu davati u kombinaciji s kognitivnom terapijom.

 

 Nada

Udruga "Nada"
Ksaver 200
10000 Zagreb

Gsm: 099 848 51 67

E-Mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript